Kategorija: Doživljaj, Povijest

Dioklecijanova palača

Nastanak grada Splita povezuje se s gradnjom Dioklecijanove palače oko 295.-305.godine

Dioklecijanova palača

Palača je dobila ime po svom tvorcu, rimskom caru Dioklecijanu.Veliki rimski car, Caius Aurelius Valerianus Diocletianus (243-316.), bio je rodom iz Salone (Solina) ili iz njezine okolice. Od vojnika do vojskovođe i konačno do cara najvećega carstva na svijetu dovela ga je isključivo njegova vlastita sposobnost.
Osim što je učvrstio vanjske granice Rimskog Carstva, odigrao je i presudnu ulogu u produživanju vijeka carstvu, provevši unutrašnje ekonomske reforme i posljednji je progonitelj kršćana. Može se reći da je Dioklecijan samim izborom mjesta za svoju palaču za odmor postavio temelje turizma. 

Ne čekajući uobičajenu smrt rimskih careva od bodeža ili otrova, odrekao se prijestolja 305. god. i povukao se u golemu i raskošnu palaču što ju je dao graditi oko 295. god. blizu svoje rodne Salone. Bio je bolestan i umoran od dugotrajnih ratova, a to ga je mjesto privuklo kao zavičaj prirodnom ljepotom, izvorom odlične vode i ljekovitim izvorima, koji su mu bili potrebni kao starome umirovljenom ratniku i vladaru, ali i povoljnim položajem između Istočnog i Zapadnog dijela podijeljenog Rimskog Carstva, odakle je mogao nadzirati svoje carske nasljednike. Umorni car nije imao sreće da u svojoj palači proživi mirnu starost.
Umro je najvrerojatnije 316.godine.
Dioklecijanova palača jedna je od najznačajnijih antičkih građevina, najveća i najbolje sačuvana kasnoantička palača na svijetu. 
Dioklecijanova je palača golema i raskošna carska vila, budući da je bila namijenjena carevom životu i odmoru, ali je ujedno i dobro utvrđeni logor. Dobro utvrđenje nalagala je opasnost od mogućih naleta barbara te je iz tih razloga palača izvana ostavljala dojam snažne utvrde, dok je unutar zidina bila raskošna i udobna.
Palača je golemih razmjera - zauzima 30 000 metara kvadratnih koji su na kutevima utvrđeni pravokutnim kulama.  Kopnena vrata palače bila su dodatno osigurana dvjema osmerokutnim kulama, a palaču su presijecale dvije široke ulice (cardo i decumanus) koje su završavale četirima vratima: na sjeveru Zlatnnim vratima(Porta Aurea),
 na istoku  Srebrnim vratima (Porta Argenta),
 na zapadu Željeznim vratima (Porta Ferrea)
te na jugu  Mjedenim (Porta Aenea) koja su vodila prema moru.
 Ulica decumanus, koja spaja istočni i zapadni ulaz u palaču, funkcionalno ju je dijelila na dva djela: sjeverni dio sa zgradama za poslugu, vojsku, skladišta i ostalo te južni dio, koji je bio namijenjen carskoj obitelji.
Ulica cardo počinjala je na Zlatnim vratima i vodila je do Peristila- glavnog trga; arkadama okruženog otvorenog prostora ispred careva stana.
 Na lijevoj strani Peristila sagrađen je monumentalan osmerokutni carev mauzolej, a sa desne strane Jupiterov hram. U carev stan ulazilo se sa Peristila preko vestibula. Kako bi izravnao zemljište ispod svojih odaja, car je sagradio podrume, koji su danas pristupačni javnosti. 
Car Dioklecijan umire 316. godine, ali se život u palači nastavlja budući da je pružala utočište prognanim članovima carske obitelji, a služila je i kao tvornica sukna. Zanimljiv je podatak da je posljednji zakoniti car Zapadnog Rimskog carstva, Julije Nepot, otrovan u Dioklecijanovoj palači.

Comments